UVOD

BEGIĆ, MIDHAT: KIKIĆEVA DOBROTA BIVANJA
Kikićevi susreti, 1982, str. 21

" Za proteklu godinu dana, neprestano zaokupljen Kikićevom pojavom, razmišljao sam o mogućoj obradi njegova lika u najpotpunijem obliku stilom piščeva samoprikaza, kojim je kod nas napravljen pokušaj do sada sa Ivanom Goranom Kovačićem. Izvjestan paralelizam je i u prošlogodišnjem mom gradačačkom tekstu između njih i već i na početku istaknut, gdje je rečeno da je Kikić slično u NOB pao, ali nije nam djelo kao Jamu ostavio. Morao bi se taj rad – knjiga za koju bi se imala tražiti moralna i materijalna podrška društva – nasloviti Hasan Kikić samim sobom. Jasno, tu dolaze i oni materijali koji su se sudbinom i slučajem slijepili sa Kikićevom pojavom, kao što su Hegedušićeve ilustracije Provincije u pozadini. Kao obrazac za ovu vrstu stilske obrade uzeo bi se iz “Edition du Seuil” Rilke par-lui-meme. Nije opravdano kazati u tom naslovu Kikić njim samim, jer se time nedovoljno potcrtava autonomnost Kikićeve građe, a taj pisac se bavio i slikarstvom, što potvrđuje i njegova mala pjesma sačuvana u rukopisu sa crtežom posavskog starca koji čuči pored stihova. Jasno, morao bi se upotrijebiti sav sačuvan fond Kikićeve ostavštine, gdje su rukopisi, već i zbog grafije, dragocjeni.”

REKLI SU O PROJEKTU:

DIREKTOR JAVNE BIBLIOTEKE "ALIJA ISAKOVIĆ" GRADAČAC:

ESED KARIĆ

Kada se pojavi potreba za građom Hasana Kikića tek tada se vidi koliko je sve to teško naći, posebno na jednom mjestu.Zbog toga Javna Ustanova Javna biblioteka «Alija Isaković»i Biblioteka Grada Sarajeva su zajedničkim naporima uspjeli sve to napraviti na CD.
CD je nastao prije svega bogatim zavičajnim zbirkama ovih biblioteka, plemenitim i ljudskim odnosom brata Hasana Kikića koji nam je pružio veliku pomoć kod prikupljanja građe, kao i mnogim dobrim ljudima koji su znali koliki značaj ima ovakav projekat za buduće generacije. Na ovom CD –u se nalazi sve ono što je rečeno o Hasanu Kikiću, njegove originalne fotografije, rukopisi, zapisi, svjedočanstva, ono što su drugi napisali o njemu i još mnogo druge građe. Ponosan sam što i biblioteka iz rodnog Hasanovog grada učestvuje u ovom značajnom projektu. Nadam se da će ovakav projekat biti od velike koristi svim korisnicima bibliotečke i multimedijalne građe.

VODITELJ ZAVIČAJNE ZBIRKE BIBLIOTEKE "ALIJA ISAKOVIĆ":

MIRSA ŠARIĆ

« Moj bog je vjera u ono što neumitnim okretanjem velikog životnog točka dolazi .»

Da je to zaista tako i da su se riječi književnika Hasana Kikića obistinile dokaz je i ovaj CD. Razvojem tehnike napredovalo je i bibliotekarstvo. Upravo smo na jednom mjestu prikupili i ponudili biografske i bibliografske podatke i obimnu dokumentarnu građu o Hasanu Kikiću , a koja se nalazi u Biblioteci grada Sarajeva , JU Javnoj biblioteci «Alija Isaković» Gradačac i kod Mustafe Kikića , brata Hasana Kikića .
Ovako obrađeni i ponuđeni podaci pružaju lakšu dostupnost i u zavičajne zbirke dvaju biblioteka s jedne strane , a s druge strane otkrivaju cjelovitost djelovanja i književnog rada Hasana Kikića . Ovdje se ukazuje ona tanka nit koja povezuje Kikićev zavičaj sa Sarajevom i svijetom uopće. Ovdje se može osjetiti kako «pozadina» više to nije ni po čemu.
Iza Kikića je ostala bogata književna ostavština koja obavezuje kako bibliotekare tako i one koje će Kikićevo djelo poticati na istraživački rad.
1/ Izabrana djela. Sarajevo : Svjetlost, 1969; knj. 2, str. 19

 

VODITELJ ZAVIČAJNE ZBIRKE BIBLIOTEKE GRADA SARAJEVA:

VASKA SOTIROV-ĐUKIĆ

Osnovni cilj rada na ovom projektu bio je da se digitalno prezentuju i pohrane rukopisi i dokumenti koje posjeduju dvije biblioteke u svojim zavičajnim zbirkama, te tako omogući pristup široj javnosti ovim vrijednim kolekcijama posvećenim liku i djelu književnika Hasana Kikića.
Biblioteka “Alija Isaković” iz Gradačca, rodnog mjesta Hasana Kikića, ima pristup privatnoj zbirci dokumenata i fotografija njegovog brata Mustafe Kikića, zbirci koju je pohranila putem fotografija originala ili fotokopija u fond svoje Zavičajne zbirke.
Biblioteka grada Sarajeva posjeduje zbirku originalnih rukopisa Hasana Kikića u okviru vlastite Zavičajne zbirke, koju je Fuad Cerić, nekadašnji direktor Narodne biblioteke “Hasan Kikić”, otkupio od Kikićevog dobrog prijatelja i antikvara Sadika Bučuka.
Rad na ovom projektu je istakao važnost jednog bitnog elementa u radu današnjih javnih biblioteka, a to je međusobna saradnja i udruživanje postojećih fondova u zajedničke projekte kojima bi se objedinila određena tematska građa te javnosti omogućio cjelovitiji uvid u kulturni i historijski razvoj određene regije ili uže lokalne zajednice.
Drugi cilj, ne manje bitan od prvog, jeste da skrenemo pažnju javnosti na naše specijalne kolekcije i njihovu vrijednost te na potrebu restauracije starih rukopisa i spomeničke građe kao i kompletiranje postojećih zbirki, što je nemoguće uraditi bez finansijske podrške vladajućih struktura i društvenih institucija od kulturnog značaja. Nadamo se da će propratna akcija prodaje CD-ROM-a uroditi plodom te da će se većina pozvanih odazvati i kupovinom digitalne zbirke rukopisa omogućiti restauraciju i kompletiranje zbirki ove dvije biblioteke..
Treći cilj je bio da izložbom rukopisa podstaknemo ne samo biblioteke, već i druge kulturne institucije sličnih djelatnosti, kao što su muzeji i arhivi, da međusobno sarađuju na prezentaciji vrijednih fondova koje posjeduju a koji su prilično rascjepkani po magacinima različitih institucija. Informatička tehnologija danas omogućava da se uz minimalna finansijska ulaganja urade multimedijalni prikazi građe te da se bazama podataka uvežu pojedinačni fondovi u cjelinu, koja bi, tek tada, svojim značajem mogla privući veću pažnju finansijera i sponzora. Na žalost, neprocjenjivo kulturno bogatstvo trune prašnjavo po podrumima kulturnih institucija širom BiH, od kojih većina nema sredstava ni da plate osnovne režije, a kamoli da obezbjede minimalne uslove za zaštitu i restauraciju najvrednijih primjeraka koje posjeduju.
Možda ovaj CD-ROM podstakne na razmišljanje o digitalizaciji nacionalnog kulturnog bogatstva i zainteresuje ljude u vladajućim strukturama, koji odlučuju o finansiranju kulture u cjelini, da materijalnim ulaganjem u jedan cjeloviti i sistematski projekat digitalnog pohranjivanja muzejske, arhivske i bibliotečke građe, doprinesu da se ona sačuva za budućnost barem virtualno.

[Idi na vrh]